Volontiranje je osnažujuća ljudska aktivnost kojom istovremeno doprinosimo osobnom razvoju i razvoju zajednice. Volontiranjem razvijamo niz osobnih, socijalnih, organizacijskih i profesionalnih kompetencija koje nam osiguravaju bolje i lakše snalaženje u svakodnevnom životu i poslovnim izazovima. Istovremeno, volontiranjem osnažujemo zajednicu, razvijamo socijalni kapital, solidarnost i aktivno građanstvo, pritom često pružajući podršku najranjivijim članovima zajednice. Volontiranje promovira i potiče humane i demokratske vrijednosti uključivosti, slobode izbora, snage pojedinca, dostojanstva, ljudskih prava i održivog razvoja, ono oplemenjuje društvo i obogaćuje zajednicu. Volonteri su pomagači, ali i pokretači i nositelji pozitivnih promjena te graditelji odgovornih, aktivnih i humanih zajednica.

Zakon o volonterstvu (NN 22/13, 84/21) definira volontiranje kao dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za zajedničku dobrobit, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje.

Volontiranje NIJE stručno osposobljavanje za rad, davanje novca ili materijalnih resursa, dobrovoljno davanje krvi, društveno koristan rad kao mjera koju sud izriče kod počinjenja lakših kaznenih djela ili prekršaja. Volontiranje nije ni društveno korisno učenje koje se obavlja na fakultetima kao ni studentska praksa jer oboje spada u redovne studentske obveze.

Volonter je svaka fizička osoba koja volontira u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, sukladno važećim nacionalnim i međunarodnim propisima, bez obzira na spol, dob, socijalni ili bilo koji drugi status.

Maloljetni volonter je osoba mlađa od 18 godina koja volontira u RH ili inozemstvu. Kod volontiranja maloljetnika propisani su i dodatni uvjeti:
• maloljetni volonter mora imati pisanu suglasnost zakonskog zastupnika
• obvezan je nadzor i podrška organizatora volontiranja i/ili zakonskog zastupnika te drugih odraslih osoba
• aktivnosti moraju biti primjerene volonterovoj dobi, tjelesnom, psihičkom i moralnom stupnju razvoja i vještinama i ne smiju predstavljati rizik za njihovo zdravlje, razvoj i uspjeh u izvršavanju školskih obveza
• volonteri ne smiju volontirati u inozemstvu bez suglasnosti zakonskog zastupnika i bez njegove pratnje ili pratnje organizatora volontiranja
• ne smiju dugotrajno volontirati niti volontirati u aktivnostima povezanim s teškim tjelesnim naporom ili rizicima koji ugrožavaju ili bi mogli ugroziti njihov život, zdravlje, ćudoređe, razvoj ili izvršavanje školskih obveza
• volonteri mogu prestati obavljati volonterske aktivnosti u bilo kojem trenutku bez suglasnosti, ali uz znanje zakonskog zastupnika

Djeca mlađa od 15 godina života mogu biti uključena u odgoj za volontiranje.
Odgoj za volontiranje mora se uz navedene odvijati pod sljedećim dodatnim uvjetima:
• mora biti riječ o odgojno-obrazovnim aktivnostima koje kao organizator volontiranja provodi odgojno-obrazovna ustanova, ustanova socijalne skrbi ili druga pravna osoba koja organizira volontiranje u odgojne i obrazovne svrhe uz suglasnost nadležnih tijela državne uprave, odgojno-obrazovnih ustanova ili ustanova socijalne skrbi
• mogu volontirati s roditeljima i/ili zakonskim skrbnicima i tako promicati obiteljsko volontiranje
• volonteri ne smiju obavljati volonterske aktivnosti u razdoblju između 23 sata i 6 sati.

Sukladno Zakonu o volonterstvu, organizator volontiranja može biti:
• udruga
• zaklada
• ustanova
• državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
• svaka druga pravna osoba iz čijeg osnivačkog akta proizlazi da je osnovana radi društvene dobrobiti (neprofitna pravna osoba), a ne radi stjecanja dobiti/profita

Organizator volontiranja nikako ne može biti profitna pravna osoba (d.o.o., j.d.o.o.,d.d., obrti i slično).

Vrlo često, a posebice u kriznim situacijama, odvija se i neformalno volontiranje koje pokreću pojedinci i različite inicijative građana. Ono je važno i vrlo vrijedno za svaku zajednicu, ali nije obuhvaćeno zakonom. Zakon se primjenjuje samo kada je riječ o formalnom volontiranju.

Volontere se može uključivati samo u one aktivnosti koje su usmjerene ka zajedničkoj dobrobiti. Volonteri daju dodatnu vrijednost vašim aktivnostima, ali nikako ne predstavljaju besplatnu radnu snagu. Dužni ste ih zaštititi od iskorištavanja te je stoga zabranjeno volontiranje koje u cijelosti zamjenjuje rad koji obavljaju radnici zaposleni u skladu sa Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17), ili u cijelosti zamjenjuju izvršitelje poslova temeljem ugovora o djelu radi stjecanja ili povećanja profita.

Detaljnije pročitajte u Zakonu o volonterstvu čl. 7. (NN 22/13, 84/21)

Prava i obveze volontera i organizatora volontiranja propisani su
Zakonom o volonterstvu (NN 22/13, 84/21). U nastavku navodimo njihov sažetak.

PRAVA VOLONTERA

• obavljanje poslova u skladu sa sposobnostima i interesima
• upoznavanje s organizacijom i aktivnostima te opis poslova
• stručna pomoć i podrška te adekvatan prostor i materijali za rad
• sklapanje ugovora, ako volonter to zatraži te naknadu troškova
• mijenjanje volonterske pozicije i mogućnost napredovanja te pravo sudjelovanja u odlučivanju vezanom uz volontersku poziciju kao i probni rok
• pravo na sigurne uvjete rada i primjerene procedure kod rješavanja sukoba
• pravo na edukaciju, stjecanje i priznavanje kompetencija
• pravo na potvrdu o volontiranju i kompetencijama stečenim volontiranjem sukladno Zakonu, ako se zatraže.

OBVEZE VOLONTERA
• volontirati u skladu sa stručnim propisima i etičkim pravilima te po uputama organizatora volontiranja
• poštivanje dogovorenog radnog vremena i trajanja angažmana uz pravovremenu najavu odsutnosti te pravovremeno otkazivanje
• spremnost na edukaciju i sudjelovanje u procjeni potreba u vezi s izvršenjem posla
• sposobnost i spremnost rada u timu te sudjelovanje na sastancima tima
• pridržavanje dogovora i odgovoran pristup poslu te pažnja da svojim postupcima ne prouzroči štetu organizatoru ili korisniku volontiranja
• poštivanje načina upravljanja organizacijom i prihvaćanje organizacijskih ciljeva te čuvanje povjerljivih podataka o OV-u kao i primjereno predstavljanje organizacije prema javnosti
• odbiti volontiranje koje je suprotno propisima ili nije odgovarajuće.

PRAVA ORGANIZATORA VOLONTIRANJA
• na izbor volontera u skladu sa svojom misijom i vizijom, kao i vještinama i profilu volontera kad priroda volontiranja to zahtijeva
• biti pravodobno obaviješteni o izostancima i prekidu volontiranja od samih volontera
• na savjetovanje i sudjelovanje u postupcima donošenja odluka na svim razinama u području volontiranja, u svojstvu dionika koji predstavlja svoje, ali i interese i potrebe volontera (radne grupe, nacionalni odbor i dr.).

OBVEZE ORGANIZATORA VOLONTIRANJA
• promicati volontiranje i njegov doprinos društvu i pojedincu
• poštovati prava i izvršiti obveze prema volonterima
• osigurati materijale i sredstava te poticajnu okolinu za obavljanje volonterskih aktivnosti te isplatu ugovorenih troškova
• biti uključivi i inkluzivni pri odabiru volontera te osobito poticati inkluzivno volontiranje
• razviti standarde kvalitete koji osiguravaju kvalitetnu provedbu volonterskih aktivnosti (planiranje, praćenje i podršku, vrednovanje)
• omogućiti volonteru sudjelovanje u donošenju odluka o volonterskoj aktivnosti, pokretanje vlastitih inicijativa u skladu s misijom i vizijom te osjećaj pripadnosti projektu
• izdati volonteru pisanu potvrdu o volontiranju
• omogućiti volonteru stjecanje kompetencija te izdati potvrde po dogovoru
• osigurati tajnost osobnih podataka i zaštitu privatnosti
• osigurati volontera u slučaju „rizičnog“ volontiranja

Sklapanje ugovora o volontiranju u pisanom obliku obvezno je u slučajevima:
• volontiranja povezanog s povećanim rizicima za život i zdravlje volontera
• dugotrajnog volontiranja
• volontiranja s djecom, osobama s invaliditetom, starim i nemoćnim osobama, bolesnim osobama ili osobama koje su potpuno ili djelomice lišene poslovne sposobnosti
• volontiranja stranih državljana u Republici Hrvatskoj
• volontiranja državljana RH u inozemstvu, a koje (su)organiziraju organizatori volontiranja iz RH
• kada volonteri to zahtijevaju.

Obavezne sastavnice ugovora o volontiranju su:
• mjesto i trajanje volontiranja
• kratak opis volonterskih aktivnosti koje će volonter obavljati
• prava i obveze volontera i organizatora volontiranja
• objašnjenje o načinu prestanka ugovora o volontiranju.

U slučaju da je volonter maloljetan, ugovor sklapa njegov zakonski zastupnik uz supotpis maloljetnog volontera.

Volontiranje je neplaćeni rad i novčane naknade se ne isplaćuju. Volonter ne može uvjetovati nikakvu novčanu ili materijalnu naknadu u zamjenu za obavljenu aktivnost.

Standard dobrog volonterskog programa nalaže da volonteri prilikom poklanjanja svoga vremena ne budu izloženi dodatnim troškovima. Stoga se strogo preporuča da nadoknadite volonterima troškove nastale tijekom volontiranja i to za sljedeće:

• troškove hrane i osvježenja
• troškove putovanja i smještaja
• džeparac za putovanja isplaćen volonterima, uz uvjet da iznos džeparca ne premašuje iznos dnevnica propisanih za državne službenike
• troškove pribavljanja dokumenata ili plaćanja pristojbi nužnih za omogućavanje volontiranja
• troškove edukacije izvan školskog sustava potrebne za volontiranje.

Uz navedeno, troškovi volontiranja mogu biti vrlo specifični, ovisno o projektima, a Zakon navodi još i radnu odjeću, opremu i predmete za zaštitu, medicinske usluge u svrhu obavljanja volontiranja, premije osiguranja volontera, novčane naknade u svrhu osiguranja odgovornosti za štetu nastalu kod organizatora volontiranja ili treće osobe; zbrinjavanja i obuke životinje u vlasništvu volontera koja sudjeluje u aktivnostima volontiranja, isplaćeni novčani iznosi dobitnicima Državne nagrade za volontiranje, naknade i troškovi isplaćeni u sklopu programa Europske unije i međunarodnih programa volontiranja.

Kako biste mogli naknaditi ove troškove volonter vam je dužan podnijeti račun ili drugi dokaz o nastalom trošku. Džeparac za putovanja služi naknadi troškova nastalih tijekom putovanja, a pravilo o obveznom umanjivanju dnevnica u slučaju da je osobi pokriven obrok vrijedi i za dnevnice volontera.

Kod volontiranja kojim se pružaju usluge ranjivim skupinama – djeci, osobama s invaliditetom, starijim, nemoćnim i bolesnim osobama ili osobama koje su potpuno ili djelomice lišene poslovne sposobnosti, potrebni su neki dodatni dokumenti kako bi se zaštitili korisnici volontiranja.

Obavezno je:
• za volontera dobiti izvadak iz kaznene evidencije (Posebno uvjerenje za fizičku osobu, 3a obrazac)
• osigurati primjerenu stručnu pomoć i nadzor nad radom volontera

Izvadkom iz kaznene evidencije dobiva se informacija je li volonter počinio koje od kaznenih djela ili prekršaja iz članka 10. Zakona o volonterstvu zbog čega bi mu bilo zabranjeno volontirati s pripadnicima ranjivih skupina. Izvadak iz kaznene evidencije za volontera organizator volontiranja traži od Ministarstva pravosuđa te ga ne treba miješati s uvjerenjem da se ne vodi kazneni postupak koje se može dobiti putem sustava e-Građani. Obrazac 3a, kojim tražite izvadak iz kaznene evidencije, nosi naziv „Zahtjev za izdavanje posebnog uvjerenja za fizičku osobu“. Za njegovo izdavanje ne plaća se upravna pristojba. Obrazac izvatka iz kaznene evidencije šaljete na e-adresu: pisarnica@pravosudje.hr (Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske – Odjel za kaznene evidencije, Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb. Više informacija možete dobiti na broju telefona 01 3714 223 i 01 3714 224). Izvadak iz kaznene evidencije čekate najduže dva tjedna.

Kod dugotrajnog volontiranja s ranjivim skupinama volonter može početi volontirati prije nego vam stigne izvadak iz kaznene evidencije pod uvjetom da osigurate stalni stručni nadzor te da je potpisana izjava da ne postoje okolnosti koje bi ugrozile korisnika.

Dugotrajno volontiranje je ono koje volonter obavlja redovito i kontinuirano, na tjednoj osnovi u razdoblju od najmanje tri mjeseca bez prekida.

Kratkotrajno volontiranje je ono koje volonter obavlja jednokratno ili povremeno u vremenski ograničenom trajanju.

Volontiranje u kriznim situacijama je volontiranje koje volonter obavlja u situacijama koje nalažu hitnost i u izvanrednim društvenim situacijama. U jeku krizne situacije izazvane epidemijom COVID-19 i posljedicama potresa u Zagrebu na proljeće 2020. VCZ je izradio ugovor o volontiranju za krizne situacije.

Volontiranje posebno može osnažiti pripadnike onih skupina u društvu koji su tradicionalno bili primatelji volonterskih usluga te takav oblik volontiranja zovemo inkluzivno volontiranje. Suprotno tradicionalnom poimanju, upravo pripadnici tzv. marginaliziranih skupina donose jedinstven paket vrijednosti, znanja i vještina u svaki volonterski program, a time i u svaku organizaciju. Ovako postavljeni volonterski programi razbijaju stereotipe i predrasude, doprinose borbi protiv diskriminacije i mijenjaju percepciju o tome što oni koji su do sada, u pravilu, gotovo uvijek bili primatelji, mogu doprinijeti društvu kao volonteri.

Potvrda o volontiranju dokaz je o volonterskom iskustvu koje je volonter ostvario. Dužni ste je izdati volonteru u svim slučajevima dugotrajnog volontiranja, a kod kratkotrajnog kada volonter to zatraži. Sadrži osobne podatke volontera, naziv vaše organizacije, broj volonterskih sati i vrijeme volontiranja te kratak opis volonterskih aktivnosti. Ovjeravate je svojim pečatom i potpisom odgovorne osobe u organizaciji.

Potvrda o volontiranju je dokaz o volonterskom iskustvu koje je volonter
ostvario, može biti u različitom formatu (A4, prethodno dizajnirani format, izjava i sl.)

Volonterska knjižica je zbir potvrda o volontiranju. Omogućava bilježenje
više raznolikih volonterskih iskustava u jedan dokument odnosno knjižicu. Sadrži sve podatke kao i potvrda, a ima predviđeno mjesto i za upis edukacija vezanih uz volontiranje.

Volonteri svoju volontersku knjižicu mogu preuzeti u najbližem volonterskom
centru. Knjižica je poklon za sve volontere koji posjete volonterski centar. Također, u najbližem volonterskom centru neprofitne organizacije mogu naručiti i kupiti volonterske knjižice ili dobiti gotovu pripremu za tisak prema dizajnu Hrvatskog centra za razvoj volonterstva. Isto tako u volonterskim centrima možete dobiti i gotovu pripremu za tisak kojoj možete prilagoditi vanjski izgled i tiskati ju samostalno za svoju organizaciju.

Za sve osnovne i srednje škole volonterski centri nastoje besplatno osigurati volonterske knjižice za njihove volonterske klubove ovisno o trenutnim mogućnostima.

Potvrda o kompetencijama stečenim volontiranjem je dokaz o učenju,
znanjima, vještinama i stavovima – jednom riječju, kompetencijama, koje je volonter ostvario svojim volonterskim iskustvom.

Obvezni ste je izdati na zahtjev volontera, ako se radi o dugotrajnom volontiranju. Kako bi je mogao izdati, koordinator volontera u organizaciji mora pratiti proces učenja volontera pa potvrdu u pravilu nije moguće izdati retrogradno, već se oko njezinog izdavanja morate unaprijed dogovoriti s volonterom.

Obrazac Potvrde o kompetencijama stečenim volontiranjem i Vodič za njezino ispunjavanje preuzmite na internet stranicama Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Za detaljnije informacije i podršku možete se obratiti volonterskim centrima.

Ukoliko ste zainteresirani za volontiranje možete se samostalno uključiti u volonterski svijet tako da se direktno javite organizacijama čije područje rada vas zanima te ih pitate za volontiranje u njihovoj organizaciji.

Drugi način je kontaktiranje volonterskih centara koji su poveznica između
zainteresiranih volontera i organizacija kojima su volonteri potrebni. Volonterski centri su kontakt točke za volontiranje i mogu vas povezati s organizacijama i projektima koji vas zanimaju. Informacije o mogućnostima volontiranja mogu se pronaći na nacionalnoj online platformi za volontiranje - Volonteka.

Sve veći broj poslodavaca prepoznaje volontiranje kao aktivnost kojom se mogu steći vrijedne i dragocjene vještine i znanja važna za tržište rada. Volonter svoje volontersko iskustvo može upisati u životopis, a može priložiti i kopiju volonterske knjižice ili preporuku od organizatora volontiranja. Moderniji poslodavci znaju prepoznati kvalitete i kompetencije osoba koje volontiraju jer im to direktno ukazuje na samoinicijativnost osobe, ali i na veću osjetljivost na društvene potrebe i razvijenu empatiju.

U razvijenim zemljama, volontiranje se već dugo boduje i vrednuje prilikom
zapošljavanja, ali i prilikom upisa na različite obrazovne programe. Dobru praksu vrednovanja želimo prenijeti i na područje Hrvatske, a u zadnje vrijeme taj trend značajno raste.

Stručno osposobljavanje za rad i odrađivanje pripravničkog staža ne smatraju se volontiranjem što jasno kaže i sam Zakon o volonterstvu (NN 22/13, 84/21). Samim time, na temelju volontiranja ne može se polagati stručni ispit. Polaganje stručnog ispita i status osobe koja mora odraditi stručnu praksu uređeni su Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17).

Isto tako, volontiranjem se ne ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje. Postoje iznimni slučajevi pokrivanja troškova zdravstvenog osiguranja, kao što je volontiranje u sklopu programa Europske snage solidarnosti te ukoliko se volontiranje odvija u iznimno rizičnim situacijama. U oba slučaja, pokrivanje zdravstvenog osiguranja mora biti definirano u ugovoru o volontiranju.

Stručno osposobljavanje za rad uređeno Zakonom o radu često se miješa s volontiranjem uređenim Zakonom o volonterstvu pa stoga dolazi do brojnih nerazumijevanja po pitanju polaganja stručnog ispita i prava na zdravstveno osiguranje. Nesporazum nastaje jer je Zakon o radu do 2009. g. za stažiranje i stručno osposobljavanje koristio pojam volonter, nakon čega je preimenovan u „stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa“.

Uz sve navedene dobrobiti volontiranja u svojoj zajednici, dodatne dobrobiti
međunarodnog volontiranja su upoznavanje drugih naroda i kultura te učenje jezika. U Hrvatskoj su najprisutniji i najdostupniji oblici volontiranja na međunarodnim volonterskim kampovima te volontiranje putem programa Europske snage solidarnosti.

Međunarodni volonterski kampovi

Međunarodni volonterski kampovi su oblik kratkotrajnog volontiranja koji se zbivaju tijekom cijele godine, ali najviše za vrijeme ljetnih mjeseci i traju od dva do četiri tjedna. Kampovi su jedinstven oblik volontiranja koji nudi pozitivne i praktične načine okupljanja ljudi iz različitih zemalja i različitih kultura kako bi živjeli i radili zajedno na projektima koji doprinose lokalnim zajednicama u kojima se oni održavaju. Opći ciljevi kampova su izgradnja mira, solidarnosti, zajedništva, interkulturalnost, razbijanje predrasuda i stereotipa, unapređivanje tolerancije i razumijevanja među ljudima. Premda se tematski razlikuju (rad s djecom, zaštita okoliša, kultura i umjetnost, i dr.), u raznolikoj ponudi kampova diljem svijeta svatko može pronaći nešto po vlastitoj želji i volontirati u sklopu međunarodnog programa. Na kampovima sudjeluju međunarodne grupe od 5 do 20 volontera iz cijelog svijeta.

Godišnje se održi oko 2000 međunarodnih kampova u različitim zemljama svijeta i prilika su da putem društveno odgovornog putovanja i volontiranja upoznate različite zemlje svijeta i nove kulture, steknete nova znanja i vještine u zajedničkom radu s grupom međunarodnih volontera, unaprijedite znanje stranog jezika, a pritom napravite pozitivne promjene u lokalnim zajednicama širom svijeta.

Više informacija pročitajte na stranici Volonterskog centra Zagreb te ukoliko ste zainteresirani javite se na e-adresu exchange@vcz.hr.

Međunarodno dugoročno volontiranje

Podrazumijeva višemjesečni volonterski angažman u inozemstvu za mlade u dobnoj skupini od 18 do 30 godina. Najaktivniji program dugoročnog volontiranja je program Europske komisije - Europske snage solidarnosti, a više informacija možete dobiti u Agenciji za mobilnost i programe EU.

Volonterski centar djeluje kao kontaktna točka koja povezuje, podržava, osnažuje građane i organizacije koji žele volontiranjem izgrađivati sebe i svoje zajednice te doprinijeti rješavanju konkretnih problema i potreba u društvu. Primarni korisnici volonterskih centara su volonteri i organizatori volontiranja.

Uloga volonterskog centra u zajednici:

• pružanje informacija o volontiranju (koncept, mogućnosti, Zakon o volonterstvu…)
• povezivanje volontera i organizatora volontiranja = vođenje volonterske burze
• savjetovanje i edukacija djece, mladih i drugih građana o volontiranju
• kreiranje kvalitetnih volonterskih programa edukacijom i osnaživanjem organizatora volontiranja
• pokretanje i provedba projekata usmjerenih na uključivanje svih građana i organizacija u izgradnju društva pomoću volontiranja
• stvaranje poticajnog okruženja za volontiranje u zajednici pomoću promocije i zagovaranja.

Volonterski centar Zagreb (VCZ) djeluje na razvoju i promociji volonterstva, na lokalnoj razini u Gradu Zagrebu, kao regionalni centar za područje sjeverne Hrvatske, ali i na nacionalnoj razini aktivnim djelovanjem u sklopu Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.

Članovi i osnivači HCRV-a su regionalni volonterski centri: Volonterski centar Zagreb, DKolektiv, organizacija za društveni razvoj - Volonterski centar Osijek, Udruga SMART - Volonterski centar Rijeka, Udruga MI - Volonterski centar Split – udruženi su kako bi se na temelju dobrih praksi uspostavili jedinstveni standardi rada u području volonterstva na nacionalnoj razini te da se zajedničkim resursima postigne snažniji društveni utjecaj.

HCRV želi doprinijeti izgradnji otvorenog, demokratičnog i vitalnog društva koje počiva na aktivnom sudjelovanju građana. Temeljna misija Centra je predvoditi razvoj i pružiti podršku jačanju resursa za afirmaciju volonterstva u Hrvatskoj.

Kako to činimo?

Doprinosimo razvoju volonterstva u Republici Hrvatskoj promocijom i zagovaranjem vrijednosti volonterstva, utječemo na javne politike i pravno okruženje, uspostavljamo i pratimo standarde kvalitete rada volonterskih centara, kreiramo kvalitetne edukacijske programe u području volonterstva, uspostavljamo standarde kvalitete u provedbi volonterskih programa, iniciramo i afirmiramo inovativne politike u razvoju volonterstva.

Kao Centar, surađujemo s brojnim mrežama, organizacijama i institucijama iz Hrvatske, ali i iz cijelog svijeta. Od donošenja Zakona o volonterstvu, aktivno smo uključeni u rad Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva te intenzivno surađujemo s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Također, aktivno djelujemo i u Europskom volonterskom centru kroz članstvo u Upravnom odboru.